LOKACIJA: Jelačićev trg
AUTOR: Anton Dominik Fernkorn
GODINA: 1866.
Josip grof Jelačić Bužimski [Petrovaradin, 1801. - Zagreb, 1859.], general i hrvatski ban od 1848. do 1859. godine. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848. godine.
Još za života bana Josipa Jelačića zagrebačko je Gradsko poglavarstvo najveći zagrebački trg, harmicu, nazvalo njegovim imenom, a odmah zatim pokrenulo je i akciju za podizanje spomenika Jelačiću u čast. Tek sedam godina nakon banove smrti ta se domoljubna ideja ostvaruje 16. studenoga 1866. godine. U Zagrebu je otkriven veliki spomenik slavnog narodnog vođe koji je danas jedan od najdojmljivijih simbola hrvatske borbe za slobodu. Veličenstvena statua, prvi zagrebački spomenik u bronci, rad je glasovitog bečkog kipara Antona Dominika Fernkorna. (Zanimljivo je da je spomenuta svečanost snimljena na fotografiji Franje Pomera koja se smatra prvom reportažnom snimkom u Hrvatskoj.) Ni Beč ni Pešta nisu blagonaklono gledali na podizanje spomenika banu Jelačiću jer su u to doba ojačali Mađari pregovarali s Habsburzima o preustroju Monarhije, a Jelačića su smatrali zatvornikom svoje revolucije.
No unatoč svim teškoćama, naročito onim financijskima, hrvatski je narod dobrovoljnim prilozima sakupio potrebna sredstva pa je spomenik dovršen i postavljen na istoimenom zagrebačkom trgu 1866. godine. Mnogi protunarodni režimi nisu se usudili dirati taj simbol hrvatstva. Tek 1947. godine komunistička vlast je potajno rastavila i srušila Jelačićev spomenik. Taj se barbarski čin opravdavao neutemeljenim Marxovim ocjenama o kontrarevolucionarnoj ulozi Hrvata u revoluciji 1848. godine, a htjeli su se prigušiti hrvatski nacionalni osjećaji.
Od potpune propasti spomenik je spasio dr. Antun Bauer koji je njegove dijelove čuvao u podrumu zagrebačke gliptoteke čiji je bio ravnatelj. Jedan od prvih poteza nove demokratske vlasti u Hrvatskoj bio je vraćanje spomenika i Jelačićeva imena najvećem zagrebačkom trgu.
fotografija Zorana Mirkovića
Nema komentara:
Objavi komentar