Vrlo brzo nakon Drugog svjetskog rata, 1947. godine započet je utopistički projekt Olimpijskog centra Hrvatske. Tim projektom bilo je zamišljeno uređenje prostora od preko 60 hektara s mnogim igralištima i trasama za razne olimpijske sportove. Od tog projekta danas je ostao zagrebački hipodrom i nogometno igralište Lokomotiva.
Zagrebački hipodrom je u svjetskim mjerilima hipodrom srednje veličine i zamišljen je kako bi objedinio sve grane konjičkog sporta. Projektiran je i isprva izgrađen s travnatom stazama za galopske utrke dugima 2400 m i 1600 m, te kasačkom stazom nasutom šljakom od 1000 m. Sve tri staze svečano su otvorene 1950. godine. U sredini kasačke staze uređen je prostor za natjecanja u preponskom jahanju. Kasnije, 1972. godine su izgrađene štale, montažne tribine i ograda. Zatim, nakon Univerzijade '87. igrađene su zatvorene jahaonice, ali je time nestala najveća staza od 2400 m. Danas se hipodrom prostire na 47 ha, ima veliku galopsku (1600 m) i manju kasačku stazu (1000 m) te u sredini nekoliko prostora za preponsko jahanje.
Najdulja ulica na Kajzerici, na kojoj se pod brojem 5 nalazi i glavni ulaz na hipodrom, 1993. godine dobila je ime po Radoslavu Cimermanu, legendi hrvatskog konjičkog sporta koji je 1974. godine na treningu nesretno pao sa svog konja i preminuo u 37. godini.
Najdulja ulica na Kajzerici, na kojoj se pod brojem 5 nalazi i glavni ulaz na hipodrom, 1993. godine dobila je ime po Radoslavu Cimermanu, legendi hrvatskog konjičkog sporta koji je 1974. godine na treningu nesretno pao sa svog konja i preminuo u 37. godini.
Nema komentara:
Objavi komentar